Sebastian Kurz, 31-godišnji čelnik umjereno desne Austrijske narodne stranke (ÖVP, Österreichische Volkspartei) i dosadašnji ministar vanjskih poslova, bit će novi austrijski kancelar nakon što je njegova stranka pobijedila na jučerašnjim parlamentarnim izborima.

Još se ne zna s kim će Kurz formirati novu vlast, jer su iza ÖVP-a, koji je zasad osvojio oko 31 posto glasova, ostale Slobodarska stranka i socijaldemokrati s približno jednakim postotkom osvojenih glasova (oko 26 posto). Portal Politico piše kako će se više znati kada se u četvrtak prebroji još 900.000 glasačkih listića poslanih poštom jer se u Austriji prakticira i dopisno glasovanje. Mnogo je izglednije da će Kurzov ÖVP većinu formirati s krajnje desnom Slobodarskom strankom FPÖ.

Tvrdim stavovima o imigrantima pridobio birače

Pobjeda narodne stranke već je proglašena tektonskim pomakom u austrijskoj politici jer se njome prekida višedesetljetno razdoblje koaliranja na vlasti konzervativaca i socijaldemokrata. Kurz je kao ministar vanjskih poslova uspio zaustaviti migrantsku rutu i ograničiti ulazak izbjeglicama u Austriju, ali se izborio i za to da socijalne naknade ne mogu primati oni koji u toj zemlji ne žive najmanje pet godina.

Njegovi tvrdi stavovi o imigrantima donijeli su mu popularnost i među krajnje desnim biračima, a na izbornoj pobijedi čestitala mu je, među ostalima, i utjecajna francuska ultradesničarka Marine Le Pen.

Kurz i njegova umjereno desna populistička stranka imaju prilično tvrd stav prema imigrantima, ali će, po svemu sudeći, biti laki na porezima, a izvjesno je da će osnažiti i svoj dosad umjereni euroskepticizam kako bi učvrstili popularnost potvrđenu na izborima.

Iako je u politici od 2011. “prodao” se kao novo lice

Govoreći na predizbornim skupovima, Kurz je često isticao da će se svim snagama boriti za promjene,
“Ovo je naša prilika za istinske promjene. Mnogo je posla pred nama. Vrijeme je za novi stil u politici i stvaranje nove političke kulture”, poručio je nakon izborne pobjede.

Analitičari su već tijekom kampanje ustvrdili da je Kurz preuzeo retoriku krajnje desnice i pobijedio ju njihovim oružjem – tvrdim stavovima o imigrantima. Komentatori su također uočili da se uspješno “prodao” biračima kao novo lice u visokoj politici, iako je u njoj od 2011. godine.

S druge strane, izvrstan rezultat nekoć male Slobodarske stranke Austrije, koju je svojedobno uzdigao danas pokojni kontroverzni ultradesničar Jörg Haider, potvrđuje ne samo već spomenutu tektonsku promjenu na austrijskoj političkoj sceni, nego i trend jačanja krajnje desnih stranaka u središtu Europe na valu nezadovoljstva i straha od imigranata s Bliskog istoka. Prije manje od mjesec dana na istom je valu njemačka ultradesna stranka AfD (Alternative für Deutschland) ostvarila povijesni rezultat osvojivši gotovo 13 posto glasova i po prvi puta ušla u Bundestag.

Kurz je na izborima pobijedio i Kim Jong-una

Kurz će, osim toga, postati najmlađi svjetski lider i jedan od najmlađih u povijesti. Portal Quartz piše da je dosad najmlađi austrijski kancelar bio je Kurt Schuschnigg, koja je imao 36 godina kada je preuzeo dužnost daleke 1897. godine. Usporedbe radi, Velika Britanija od 1732. godine nije imala premijera mlađeg od 40 godina. Aktualni francuski predsjednik Emmanuel Macron sa svojih 39 godina najmlađi je predsjednik u povijesti Francuske.

Daily Express piše pak da će Kurz svrgnuti s trona i zloglasnog 34-godišnjeg Kim Jong-una kao trenutno najmlađeg svjetskog vođu, s tim da je sjevernokorejski diktator vlast naslijedio nakon smrti oca kada je imao 28 godina.

Zapravo je najmlađi od svih Enrico Carattoni, jedan od dvojice regenata mikrodržave San Marino, koja broji samo 34 tisuće stanovnika i gdje se po dvojica čelnika biraju svakih šest mjeseci. No, utjecaj Carattonija, rođenog 1985. i izabranog na dužnost prije dva tjedna, neusporediva je s onom koju će imati Kurz. U skupini ‘golobradih’ svjetskih lidera još je i katarski šeik Tamim koji je na vlast stupio 2013. godine u dobi od 33 godine.

Kurz, rođen 27. kolovoza 1986. godine u Beču, politički je uspon započeo 2009. godine bivajući izabran za predsjednika mladeži ÖVP-a. Od 2010. do 2011. bio je vijećnik u bečkom Gradskom vijeću, da bi u travnju 2011. godine bio imenovan državnim tajnikom u Ministarstvu vanjskih poslova. Na općim izborima 2013. izabran je u parlament, a prilikom formiranja Vlade imenovan je ministrom vanjskih poslova. Za kratko vrijeme uspjet će se popeti još jednu stepenicu više i za manje od deset godina bavljenja politikom postati kancelar.

dzezar/SB