Ako je suditi po zvaničnim plaćama državnika u regionu, u Srbiji se najmanje isplati biti predsjednik, premijer ili ministar. Naime, najviši srpski dužnosnici imaju u prosjeku tri do četiri puta manju mjesečnu zaradu u odnosu na glavešine u republikama bivše Jugoslavije. Na drugoj strani, bh. političari imaju najveća primanja u regionu.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prima mjesečno tek nešto više od 1.100 eura, dok premijerka Ana Brnabić nema ni 900 eura mjesečne zarade, piše Blic.rs.

Zanimljivo, uvjerljivo najviše para iz proračuna izvlače zvaničnici države koja je, istini za volju, najsličnija nekadašnjoj SFRJ – Bosne i Hercegovine. Tako tri člana predsjedništva svakog mjeseca dobijaju na račun ni manje ni više nego po 3.570 eura. Dakle, najviše tijelo u administrativnom aparatu ukupno košta BiH više od 10.000 eura ili deset puta više nego što Srbiju staje predsjednik ili premijer.

Zvuči nevjerojatno, ali čak i predsjednik ili premijer Republike Srpske ima duplo veću plaću od najviših državnika u Srbiji.

Iako je najrazvijenija u regionu, Slovenija nema najplaćenije državnike. Štaviše, izdvaja za njih približno slična sredstva kao i Hrvatska. Crna Gora se nalazi u zlatnoj sredini po zaradama zvaničnika, dok je makedonski državni aparat nešto skuplji od srpskog. Gotovo identičan odnos zarada u regionu postoji i kada se radi o plaćama ministara.

Profesor na Fakultetu političkih znanosti Zoran Stojiljković ističe da su uvjerljivo najniže plaće srbijanskih državnika čista demagogija i populizam.

“Prosto je nevjerojatno da srednji menadžment u javnoj administraciji ima po nekoliko puta više plaće od najviših dužnosnika. To je obično politikanstvo. Kako ćete s takvim plaćama  privući najsposobnije i najškolovanije mlade ljude da rade u državnom sektoru”, naglašava Stojiljković i postavlja pitanje koliku bi plaću trebali imati vrhunski stručnjaci ili ljekari.

Kako kaže, mjesečnu zaradu državnika trebalo bi određivati prema visini prosječnog dohotka.

“Ako je prosječna plaća u Srbiji 400 eura, onda bi najviši dužnosnici trebali imati šest do sedam puta više od toga. Ali da uredno plaćaju sve troškove i poreze državi po cijenama koje plaćaju obični građani. Dakle, mora sve biti u potpunosti transparentno”, kaže Stojiljković.

Plaća najviših državnih dužnosnika treba biti najviša, ali visoke zarade moraju imati i zaposleni u nezavisnim institucijama, smatra naš sugovornik.

“To se prije svega odnosi na Narodnu banku Srbije, plaće revizora i onih koji obavljaju pravne poslove”, objašnjava Stojiljković za Blic.rs.